Temperatura paljenja je ona najniža temepratura do koje se treba zagrijati neka tvar da se počne brzo spajati s kisikom, tj počne gorjeti.
Ona ovisi o okolnostima u kojima se tvar nalazi. Što je kruta tvar sitnija temperatura paljenja je niža. Vlažnost drveta utjeće na njegovu temperaturu paljenja.
Temperaturu paljenja postižemo:
iskrom i plamenom
trenjem
prijenosom topline
kemiskom reakcijom - kada dvije tvari međusobno reagiraju kemiskkom reakcijom može se razviti određena količna topline. To su ekzotermne reakcije. Ta temperatura može biti temperatura paljenja neke tvari te će se ona počet gorjeti. Tako gorjeti može početi tvar koja je bila u kemiskoj reakciji ili koja je u neposrednom dodiru s tvarima koje su kemiski reagirale. (vidi i
Samozapaljenje tvari)
U praksi izvori topline za izazivanje i nastajanje požara (podižu temepraturu do temperature paljenje neke tvari) su:
Otvoreni plamen
Vruči predmeti - grijači i toplovodne cijevi
Trenje strojeva te zapaljenje ulja koje podmazuje te strojeve
Električna struja - nepravilno koristenje uređaja ili nesipravne instlacije
Statički elektricitet
Samozapaljivost - npr. krpe u određenim uljima
Prirodne pojave - grom ,potres, toplina sunčeve energije