Sredstva za gašenje su tvari koje unosimo u proces gorenja koje imaju svojstvo odstranjivanja jednog ili više uvijeta potrebnih za gorenje. Te tvari se mogu svrstati u tri skupine ovisno o načinu na koji djeluju na proces gorenja:

• ohlađujuće djelovanje - tvar veže na sebe toplinu koja nastaje u požaru te time snižava temperaturu gorenja do onog trenutka dok temperatura gorenje ne postane niža od temperature paljenja
• ugušujuće djelovanje - tvar u obliku plina ili magle ili praha ili kao kora ili sloj pjene prekriva gorivu tvar i time u cjelosti ili djelomično spreijčava pristup kisiku iz zraka
• antikatalitičko djelovanje - djeluju suprotno od katalizatora koji pospježuju gorenje (kemijsku reakciju). Antikatalitičke tvari djeluju suprotno tako da ometaju nesmetano odvijanje kemiskog procesa.To ometanje može biti inhibicijsko (haloni) i intoksikacijsko (oduzimanje energije aktivacije - prah)

Voda ima ohlađujuće djelovanje na proces gorenja. Voda može primiti velike količine topline. Ona je od svih tekučina koje imaju učinak hlađenja naprikladnija za gašenje te postoji svuda oko nas u prirodi. Energija potrebna da voda ispari oduzima se od tvari koja gori te se tako smanjuje temperatura gornja. Vodom gasimo požare klase A. Voda se može smrznuti ali temperatur smrzavanja vodi se može sniziti raznim dodacima. Postoji i mokra voda (prodorna voda). To je voda kojoj su dodane posebne tvar koje smanjuju površinsku napetost vode ćime se omogućava da voda proder dublje u gorivu tvar te time puno učinkovitije gasi.

Pjene vrlo dobro gase požare zapaljivih tekučina, posebno nafte i naftnih derivata (požari klase B).

Postoje:

• kemiske pjene - kada je mjehur pjene ispunjen CO₂. Pogodna za gašenje požara klase A i B. Prije se puno koristila u aparatima za gašenje požara ali ju je prah poćeo istiskati iz te upotrebe.
• zračna pjena - kada je mjehur pjene ispunjen zrakom. Pogodna za gašenje požara klase A i B, osobito za zapoaljive tekučine. Prema broju opjenjenja imamo:
  • tešku pjenu - 6-12
  • srednju pjenu - 30-150
  • laku pjenu - 150-1000

Teška pjena se najčešće upotrebaljava u praksi. Srednja i laka gotovo samo u zatvorenim prostorima gdje ispunjava te prostore potpuno. Laka voda je posebna nova vrsta teške pjene koja ima sposobnost velikog prekrivanja površine koja gori tankim slojem vode.

Pjena gasi djelomice zagušujućim a djelomice rashlađujućim djelovanjem.

Za sposobnost gašenja pjenom važne su njezina slijedeća svojstva:

• broj opjenjenja - to je odnos volumena pjene i smjese iz koje se ona stvara, kreče se od 6 do 1000 aoovisi o sredstvu stvaranja pjene, aparaturi i režimu rada aparature
• stabilnost - svaka pjena s vremenom raspada. To je dobro svojstvo jer tako dolazi do ohlađujučeg učinka pjene ali to se ne smije dešavati prebrzo tako da se ne izgubi zagušujući učinak.
• sposobnost tečenja i klizanja - od pjene se zahtjeva da može teći i kliziti površinom objekta koji gori ili po površini goriva. Za razne požare traži se to svojstvo pjene (gašenje velikih spremika goriva). Ova sposobnost je vezna na stabilnost u uvjetima tečenja ili klizanja.
• postojnost na temeperaturu - pjena se nesmije prebrzo raspadati pod utjecajem visokih temperatura

U prošlosti i danas prah se najčešće nalazi u aparatima za gašenje požara ali u novije vrijeme postoje vatrogasna vozila i stabilni sustavi na bazi praha. Ovisno o sastavu prah može gasiti sve vrste požara (klase A, B, C i D) (prah AB ili prah ABCD, …). Za sposobnost gašenja prahom važno je veličina zrna i turbulentnost kretanja praha. Prije se smatralo da prah ima učinak zagušivanja i hlađenja ali danas se smatra da ima antikatalitički. Prah je neškodljiv i neotrovan, postojan i dugotrajan, električni izolator.

Gasi požar na bazi zagušivanja. Utjecaj hlađenja je neznatan. Koristi se u aparatima (prijenosnim i mobilnim), vatrogasnim vozilima i stabilnim protupožarnim uređajima. Postoji veliko iskustvo u primjeni i tehnici. On je u večim količinama štetan za zdravlje. Količine potrebne za gaženje su znatno veće od dopuštenih te o tome treba voditi računa prilikom upotrebe. Najčešće se koristi: zatvorene prostorije i skladišta, električni uređaji i postrojenja, zapaljive tekučine, avioni, vozila, brodovi, vojna tehnika, … Ne smije se koristiti za gašenje reaktivnih tvari (laki metali), metalni hidridi, …

Iako su u prošlosti bili jako zastupljeni i vrlo učinkoviti danas izlaze iz upotrebe radi štetnosti za ozonski omotać. Danas se zamjenjuju clear agentima koji imaju slična svojstva ali su neškodljivi za ozonski omotać. Halni mogu gasiti požare klase A, B i C. Haloni gase antikatalitičkim učinkom. Koriste se kod stabilnih sustava gdje se traži velika učinkovitost gašenja sa što manjim količinama sredstva za gašenje (zrakoplovi, bordovi, vojni objekti i vozila). Nemaju električnu vodljivost te su dobri za gašenje el. instalacija i opreme.