This shows you the differences between two versions of the page.
Both sides previous revisionPrevious revisionNext revision | Previous revision | ||
sizop:opcenitoosredstvimazagasenje [d.m.Y H:i] – kodmasin | sizop:opcenitoosredstvimazagasenje [d.m.Y H:i] (current) – external edit 127.0.0.1 | ||
---|---|---|---|
Line 1: | Line 1: | ||
+ | ====== Općenito o sredstvima za gašenje požara i podjela sredstava na klase prema namjeni ====== | ||
+ | Sredstva za gašenje su tvari koje unosimo u proces gorenja koje imaju svojstvo odstranjivanja jednog ili više uvijeta potrebnih za gorenje. Te tvari se mogu svrstati u tri skupine ovisno o načinu na koji djeluju na proces gorenja: | ||
+ | * **ohlađujuće djelovanje** - tvar veže na sebe toplinu koja nastaje u požaru te time snižava temperaturu gorenja do onog trenutka dok temperatura gorenje ne postane niža od temperature paljenja | ||
+ | * **ugušujuće djelovanje** - tvar u obliku plina ili magle ili praha ili kao kora ili sloj pjene prekriva gorivu tvar i time u cjelosti ili djelomično spreijčava pristup kisiku iz zraka | ||
+ | * **antikatalitičko djelovanje** - djeluju suprotno od katalizatora koji pospježuju gorenje (kemijsku reakciju). Antikatalitičke tvari djeluju suprotno tako da ometaju nesmetano odvijanje kemiskog procesa.To ometanje može biti inhibicijsko (haloni) i intoksikacijsko (oduzimanje energije aktivacije - prah) | ||
+ | |||
+ | ===== Sredstva za gašenje požara ===== | ||
+ | |||
+ | ==== Voda ==== | ||
+ | Voda ima ohlađujuće djelovanje na proces gorenja. Voda može primiti velike količine topline. Ona je od svih tekučina koje imaju učinak hlađenja naprikladnija za gašenje te postoji svuda oko nas u prirodi. Energija potrebna da voda ispari oduzima se od tvari koja gori te se tako smanjuje temperatura gornja. Vodom gasimo požare **klase A**. Voda se može smrznuti ali temperatur smrzavanja vodi se može sniziti raznim dodacima. Postoji i mokra voda (prodorna voda). To je voda kojoj su dodane posebne tvar koje smanjuju površinsku napetost vode ćime se omogućava da voda proder dublje u gorivu tvar te time puno učinkovitije gasi. | ||
+ | |||
+ | ==== Pjene ==== | ||
+ | |||
+ | Pjene vrlo dobro gase požare zapaljivih tekučina, posebno nafte i naftnih derivata (požari klase B). | ||
+ | |||
+ | Postoje: | ||
+ | * kemiske pjene - kada je mjehur pjene ispunjen CO< | ||
+ | * zračna pjena - kada je mjehur pjene ispunjen zrakom. Pogodna za gašenje požara klase A i B, osobito za zapoaljive tekučine. Prema broju opjenjenja imamo: | ||
+ | * tešku pjenu - 6-12 | ||
+ | * srednju pjenu - 30-150 | ||
+ | * laku pjenu - 150-1000 | ||
+ | Teška pjena se najčešće upotrebaljava u praksi. Srednja i laka gotovo samo u zatvorenim prostorima gdje ispunjava te prostore potpuno. **Laka voda** je posebna nova vrsta teške pjene koja ima sposobnost velikog prekrivanja površine koja gori tankim slojem vode. | ||
+ | |||
+ | Pjena gasi djelomice zagušujućim a djelomice rashlađujućim djelovanjem. | ||
+ | |||
+ | Za sposobnost gašenja pjenom važne su njezina slijedeća svojstva: | ||
+ | * **broj opjenjenja** - to je odnos volumena pjene i smjese iz koje se ona stvara, kreče se od 6 do 1000 aoovisi o sredstvu stvaranja pjene, aparaturi i režimu rada aparature | ||
+ | * **stabilnost** - svaka pjena s vremenom raspada. To je dobro svojstvo jer tako dolazi do ohlađujučeg učinka pjene ali to se ne smije dešavati prebrzo tako da se ne izgubi zagušujući učinak. | ||
+ | * **sposobnost tečenja i klizanja** - od pjene se zahtjeva da može teći i kliziti površinom objekta koji gori ili po površini goriva. Za razne požare traži se to svojstvo pjene (gašenje velikih spremika goriva). Ova sposobnost je vezna na stabilnost u uvjetima tečenja ili klizanja. | ||
+ | * **postojnost na temeperaturu** - pjena se nesmije prebrzo raspadati pod utjecajem visokih temperatura | ||
+ | |||
+ | ==== Prah ==== | ||
+ | |||
+ | U prošlosti i danas prah se najčešće nalazi u aparatima za gašenje požara ali u novije vrijeme postoje vatrogasna vozila i stabilni sustavi na bazi praha. Ovisno o sastavu prah može gasiti sve vrste požara (klase A, B, C i D) (prah AB ili prah ABCD, ...). Za sposobnost gašenja prahom važno je veličina zrna i turbulentnost kretanja praha. Prije se smatralo da prah ima učinak zagušivanja i hlađenja ali danas se smatra da ima antikatalitički. Prah je neškodljiv i neotrovan, postojan i dugotrajan, električni izolator. | ||
+ | |||
+ | ==== Ugljični dioksid ==== | ||
+ | |||
+ | Gasi požar na bazi zagušivanja. Utjecaj hlađenja je neznatan. Koristi se u aparatima (prijenosnim i mobilnim), vatrogasnim vozilima i stabilnim protupožarnim uređajima. Postoji veliko iskustvo u primjeni i tehnici. On je u večim količinama štetan za zdravlje. Količine potrebne za gaženje su znatno veće od dopuštenih te o tome treba voditi računa prilikom upotrebe. Najčešće se koristi: zatvorene prostorije i skladišta, električni uređaji i postrojenja, | ||
+ | |||
+ | ==== Haloni ==== | ||
+ | |||
+ | Iako su u prošlosti bili jako zastupljeni i vrlo učinkoviti danas izlaze iz upotrebe radi štetnosti za ozonski omotać. Danas se zamjenjuju //clear agentima// koji imaju slična svojstva ali su neškodljivi za ozonski omotać. | ||
+ | Halni mogu gasiti požare klase A, B i C. Haloni gase antikatalitičkim učinkom. Koriste se kod stabilnih sustava gdje se traži velika učinkovitost gašenja sa što manjim količinama sredstva za gašenje (zrakoplovi, | ||